Hrvatska numizmatika

Austrougarsko žigosanje banknota Kraljevine Srbije 1916. godine

Austro-Hungarian Overstamping of Serbian Banknotes in 1916
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.




Primjer žigosane srpske novčanice od 10 dinara 02.01.1893. (slika: katalog Barac) - ref: Viščević #22.33

Potkraj 1915. zauzeše njemačke, austrougarske i bugarske brojčano nadmoćne vojne snage Srbiju. Kako je Srbija, među Centralnim silama, pripadala interesnom krugu Austrougarske monarhije, ova je etablirala u Beogradu svoju privremenu vojnu upravu pod imenom “K.u.K. Militär General Gouvernement in Serbien.” U okupiranoj Srbiji ostao je i nadalje srpski novac - banknote i metalni - u opticaju u nominalnoj vrijednosti. Međutim, da se zatečena novčana masa ne bi na bilo koji način povećala, odredila je austrougarska vojna uprava da se žigošu srpske banknote.(1) Stoga je naloženo beogradskoj Bezirkskommando i pokrajinskim Kreiskommandama da obave žigosanje. U tu svrhu nabavljeni su i dostavljeni komandama posebni žigovi.

Žigovi su bili veličine 60 x 55 mm, ovalnog oblika s 1916. ozakonjenim novim grbom Austro ugarske monarhije i tekstom: K.u.K. MILITÄR GENERAL GOUVERNEMENT IN SERBIEN. Ispod grba oblo BEZIRKSKOMMANDO, mnogo češće KREISKOMMANDO, i u dnu, kao nastavak prvog teksta, odgovarajući naziv mjesta komande (zapovjedništva). Priljubljen uz okvir s vanjske strane nalazi se vijenac od stiliziranih cvjetova i grančica za lakše utvrđivanje mogućih krivotvorina.

U okupiranoj Srbiji imao je samo Beograd Bezirkskommando, dok su okružna zapovjedništva (Kreiskommando) postojala u slijede ćim mjestima: Beograd (šire područje) za neposrednu okolicu, Čačak, Gornji Milanovac, Kragujevac, Kruševac, Mitrovica, Novi Pazar, Prijepolje, Šabac, Smederevo (Semendria), Užice i Valjevo.

Ove vojne vlasti prežigosale su s obje strane slijedeće, tada u opticaju banknote:

10 dinara - banknota sa srebrnim pokrićem od 14. I 1887.
10 dinara - banknota sa srebrnim pokrićem od 2. I 1893.
20 dinara - bankonota sa zlatnim pokrićem od 5. I 1905.
20 dinara - spomenuta banknota sa zlatnim pokrićem s pretiskom “sa srebrnim pokrićem”
50 dinara - banknota sa srebrnim pokrićem od 1. VIII 1914.
100 dinara - banknota sa srebrnim pokrićem od 5. I 1905. datirana.

Boja žigosanja je razna, prema tome kakva se tinta za žigove našla pri ruci: ljubičasta, plava, crvena ili crna, odnosno kako slijedi: za Beograd - ljubičasta, za Beograd (Land) šire područje - ljubičasta; Čačak - crna, ljubičasta; Gornji Milanovac - ljubičasta; Kragujevac - ljubičasta, crvena; Kruševac - ljubičasta; Novi Pazar - ljubičasta; Piijepolje - ljubičasta; Smederevo - ljubičasta, plava; Šabac - ljubičasta, plava; Užice - ljubičasta, plava; i Valjevo - ljubičasta.(3)

31. XII. 1914. bilo je u Srbiji u opticaju banknota u vrijednosti od 167,260.000 dinara. Ovaj se iznos u toku rata do 1916. povećao i dosegao 298,800.000 dinara. Samo je po sebi razumljivo da je Privilegirana srpska narodna banka, koja je preselila na otok Krf, prenijela sa sobom također i određenu količinu banknota. Ipak, veći je dio ostao na okupiranom teritoriju i bio, prema tome, žigosan.

Kako je već spomenuto, u opticaju je također ostao srpski kovani novac, koji se nije mogao obilježiti bilo kakvim razlikovnim znakom. Kraljevina Srbija je najveći dio svog kovanog novca kovala u Kremnicu (Kremnitz), odnosno u Beču. Nakon izbijanja rata - da bi se uklonila nestašica kovanog novca za izvraćanje - u siječnju 1915. naručila je u kovnici novca u Parizu veću količinu kovanog novca od 50 para, te 1 i 2 dinara. Od toga je prva pošiljka od 2 milijuna stigla u ožujku 1915. i pretežno je ostala na okupiranom teritoriju. S tim se našlo u okupiranoj Srbiji kovanog novca u vrijednosti od negdje oko 10 milijuna dinara, od toga su otkovi od 1 i 2 pare od bronce, 5, 10 i 20 para od nikla i 50 para, 1 i 2 dinara od srebra u opticaju. S godinom 1917. bio je zlatnik od 20 dinara, a pojavili su se zlatnici 5, 10 i 20 para donijeti iz Soluna 1918. godine.

U okupiranoj Srbiji su bili u prometu osim srpskog novca, također krune i filiri kao banknote ili kovani novac Austrougarske monarhije(2) a u područjima okupiranim po Bugarima također bugarske banknote i kovani novac. 2 srpska dinara vrijedila su kao 1 austrougarska kruna, odnosno 1 bugarski lev. Vrijednost njemačke marke bila je 2,5 dinara.

2. IX 1918. iskrcane borbene snage Antante u Solunu probile su linije fronta Centralnih sila i uz sudjelovanje novo organizirane srpske vojske oslobodiše u dva mjeseca Srbiju. Austro-ugarska monarhija se raspala i na bivšem njezinom teritoriju nastale su nove države. Južnoslavenske zemlje ujediniše se u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).

U takvim okolnostima u veljači 1919. g. vrati se Privilegirana srpska narodna banka u Beograd i počne žigosane banknote, o kojima smo govorili, povlačiti i uništavati. Ovaj svoj posao obavila je u tolikoj mjeri uspješno, da danas vrijedi kao raritet onodobna srpska banknota s austrougarskim žigom (vidi slike).



Žig KREISKOMMANDO BELGRAD LAND (Okružno zapovjedništvo)



Žig KREISKOMMANDO - Čačak / Kruševac



Žig BEZIRKSKOMMANDO BELGRAD na drž. novčanici za Crnu Goru


Literatura

1. Regulation Nr. 23 od 9. VI. 1916. (Verordnungsblatt der K. u. K. Militärverwaltung in Serbien, br. 5 od 28. VI. 1916, Beograd, str. 5)
2. Regulation Nr. 22 od 9. VI. 1916, ibidem str. 4.
3. V. Mihailović - D. Glogonjac: Katalog novca Srbije i Crne Gore 1868-1918, Beograd 1973. g.

Autori: Ing. Gjuro Krasnov i dr. Mihaly Kupa
Izvor: Obol br. 36, HND, Zagreb, 1984.
Slike: Barac, Borna, Papirni novac bivše Jugoslavije i zemalja na području bivše Jugoslavije, Obol naklada, 1. izdanje, Zagreb, 2002.

Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Srbija, Austro-Ugarska, I. Svjetski rat, 1916
Keywords: paper money, banknotes, Serbia, Austria, Hungary, World War I, 1916